Prenosimo iz medija:  Kolumna Helene Bandalović, voditeljice Radne skupine za zdravstvo i socijalnu skrb Hrvatske zajednice županija

Voditeljica Radne skupine za zdravstvo i socijalnu skrb Hrvatske zajednice županija za novi broj newslettera govori o problemima i prijedlozima za poboljšanje zdravstva i socijalne skrbi na razini županija.

Ustavom Republike Hrvatske građanima se jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, u okviru čijeg djelokruga se ostvaruju i potrebe u socijalnoj skrbi i zdravstvenoj zaštiti, osobito primarnoj. Isto je propisano i Zakonom o lokalnoj područnoj (regionalnoj) samoupravi, a posebnim propisima se preciziraju poslovi i ovlasti županija u ovim djelatnostima.

Već po osamostaljivanju Republike Hrvatske odnosno po stvaranju njenog teritorijalnog i pravnog okvira, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o socijalnoj skrbi velik broj poslova u zdravstvu i nešto manji u socijalnoj skrbi stavljen je u nadležnosti županija kao optimalnih teritorijalno ustrojstvenih jedinica. Zakonodavac je dobro procijenio da se upravo na razini Županija, a ne na nižim razinama (gradovi i općine), mogu postići temeljni ciljevi, a to su cjelovitost, kontinuitet i dostupnost u pružanju usluga u zdravstvu i socijalnoj skrbi, sve temeljeći na načelima socijalne pravde, ravnopravnosti, prava na zdravstvenu i socijalnu zaštitu.

Poslovi u zdravstvu

Konkretnije, u posljednjih dvadesetak godina županije po sili zakona popunjavaju mrežu javne zdravstvene službe na svom području, organiziraju rad ustanova kojih su osnivači, upravljaju decentraliziranim sredstvima u zdravstvu (ulaganje, održavanje, informatizacija) te donose plan zdravstvene zaštite te planove promicanja zdravlja. Osim toga osiguravaju sredstva za provođenje javnozdravstvene, epidemiološke i zdravstveno ekološke djelatnosti te prevenciju bolesti na svom području, za ispitivanje hrane i predmeta opće uporabe, ispitivanje vode za piće, ispitivanje štetnih utjecaja onečišćenja zraka...

Pri tome je važno naglasiti zakonsku obvezu županija u namirenju svih dugova koji nastanu u poslovanju njihovih zdravstvenih ustanova te njihove nedostatne financijske kapacitete u namirenju svih obveza. O ovoj neravnoteži Radna skupina za zdravstvo i socijalnu skrb Hrvatske zajednice županija više puta je raspravljala i isticala potrebu za daljnjom fiskalnom decentralizacijom kako bi županije imale veće mogućnosti za unapređenje sustava zdravstva iz svoga djelokruga. Pored toga potreban je veći utjecaj županija na ona zakonska rješenja koja su relevantna u ovom području, a potpuno su izvan dosega županija (ugovori o financiranju– HZZO; radnopravna problematika-kolektivni ugovori; kadrovska problematika–specijalizacije; veće ovlasti nad radom koncesionara PZZ i dr.). Kako bi se adekvatno upravljalo sustavom u cjelini, pored obveza, potrebno je imati i odgovarajuće ovlasti.

Svi problemi koji proizlaze iz nedostatka ovlasti županija u zdravstvu vidljivi su posebno u ‘manjim’ županijama, izvan velikih gradskih središta, a odražavaju se u kontinuiranom nedostatku kadrova (posebno specijalista), teškoćama u organizaciji mrtvozorničke službe, u organizaciji dežurstava, investicijama u objekte i opremu i sl.

Radna skupina za zdravstvo i socijalnu skrb stoga veliku važnost daje Hrvatskoj zajednici županija kao svome osnivaču koja u posljednje vrijeme ulaže velike napore u promociji županija tj. na promicanju utjecaja županija u donošenju onih zakonskih rješenja koja će u bitnome utjecati na njihovo djelovanje kao i na rad ustanova kojima su one osnivači.

Upravo u partnerskom djelovanju i suradnji sa središnjim tijelima vidimo daljnju mogućnost unapređenja zdravstvenog sustava koji se odvija na razini županija. Također, važnim nalazimo i suradnju s općinama i gradovima s područja županija, koje u znatnoj mjeri mogu pomoći u razvoju zdravstva i to sudjelujući u tzv. nadstandardima, stimulirajući privlačenje kadrova u manje sredine, osiguravajući zdravstvu prostore na besplatno korištenje i sl.

Socijalna skrb

Kada je riječ o socijalnoj skrbi, posebno je važno naglasiti zakonsku obvezu županija u osiguranju rada Domova za starije i nemoćne osobe kojih su vlasnici i osnivači, a nad kojima su im 2002. prenesena osnivačka prava s razine Republike Hrvatske i čiji se rad djelomice financira iz decentraliziranih sredstava. Naime, u većini županija osjeća se kontinuirani nedostatak decentraliziranih sredstava za rad ovih ustanova i to kada je riječ o obvezi financiranja plaća zaposlenih, materijalnih troškova te ulaganja u prostore i opremu. I u ovom slučaju vidljiv je nesrazmjer između ovlasti i obveza, jer i ovdje su županije u obvezi namirivati sve dugove Domova, a da pri tome nemaju stvarni utjecaj na visinu pripadajućih sredstva, na radno-pravnu problematiku i dr. Nadalje, u županijama se provodi postupak u svezi osnivanja domova za starije i nemoćne osobe/Obiteljskih domova te žalbeni postupak na rješenja općina i gradova vezano za prava iz sustava socijalne skrbi. U ovom slučaju osjeća se potreba za većim utjecajem županija u donošenju odgovarajućih Pravilnika iz ovog područja, kao i nadzora nad radom ovih subjekata.

Uz navedeno, većina županija skrbi i o socijalno ugroženim pojedincima i obiteljima, braniteljskoj populaciji, udrugama iz ovoga područja, beskućnicima i dr. Nalazimo opravdanim u ovom slučaju propisati obvezujući postotak proračuna kojega bi županije morale izdvajati u područjima socijalne skrbi, sve kako bi se na cijelome području Republike Hrvatske, dakle svima, omogućio barem minimalan, odnosno ujednačen standard u socijalnoj skrbi. Potrebno je također, radi efikasnosti, pojednostavniti postupak ostvarivanja prava na ogrjev.

Kao i u zdravstvu tako i ovdje potičemo partnersko djelovanje i suradnju sa središnjim tijelima. Posebno će to biti od važnosti u određivanju daljnje sudbine Domova za starije i nemoćne osobe, a po najavljivanom prestanku dotoka decentraliziranih sredstava. Procedura je to koja zahtjeva oprez i postupnu dinamiku te svakako dogovor sa županijama.

Osnivanje radne skupine

Od osnivanja Radne skupine za zdravstvo i socijalnu skrb Hrvatske zajednice županija (HZŽ) održano je 6,7 sjednica, a namjera je sjednice održavati barem dvomjesečno (oko 4,5 puta godišnje) po potrebi i češće. Uz traženje odnosno po preporuci rukovodstva i Tajništva Hrvatske zajednice županija, Radna skupina redovito je davala svoja mišljenja (očitovanja) o svim aktualnim pitanjima te ujedno odgovarala i na sva dodatna traženja (različiti upitnici, mišljenja, ankete i sl.). Postignuta je pozitivna sinergija, kako među članovima unutar Radne skupine koji međusobno razmjenjuju iskustva, tako i između Radne skupine i Tajništva i rukovodstva Hrvatske zajednice županija.

Radna skupina za zdravstvo i socijalnu skrb HZŽ, kao stručno radno tijelo, uvijek će stajati na raspolaganju Hrvatskoj zajednici županija i svojim županijama kao i središnjim državnim tijelima, poglavito resornim Ministarstvima, dajući svoje prijedloge unapređenja sustava zdravstva i socijalne skrbi, pridonoseći tako ostvarenju svih ciljeva koji su u ovom području propisani Ustavom i zakonom.