Opći podatci - O županiji
Opći podatci
OSNOVNA OBILJEŽJA LIČKO – SENJSKE ŽUPANIJE
Ličko-senjska županija smještena je između Primorsko-goranske županije na sjeverozapadu, Karlovačke županije na sjeveru, Zadarske županije na jugu i jugoistoku te Bosne i Hercegovine na istoku. Ima središnji geografski položaj i važno spojno značenje unutar prostora Republike Hrvatske.
Po površini teritorija među županijama u Republici Hrvatskoj, najveća je županija sa 5.350,50 km2 i obuhvaća 9,46% državnog teritorija. Prostire se isključivo u većem dijelu ličkog zaleđa, te obuhvaća veći dio planine Velebit i njegovo Senjsko-karlobaško priobalje i sjeverozapadni dio najbližeg otoka Paga. Županiji pripada i dio teritorijalnog mora (596,63 km2 ili 1,9% hrvatskog morskog akvatorija), što ne povećava samo njegovu površinu, nego i značenje, te sa 2,29 km2 površine otoka čini 0,07% površine svih otoka Hrvatske.
Prema popisu stanovništva 2011. godine Županija ima 50.927 stanovnika, što je u odnosu na 2001. g. kada je imala 53.677 stanovnika značajan pad od 5,12 %. Gustoća naseljenosti je pala sa 10,03 st/km2 na 9,52 st/km2, što je znatno ispod prosjeka za Republiku Hrvatsku (75,16 st/km2) i čime je najrjeđe naseljena županija.
Ličko - senjska županija obuhvaća 4 grada (Gospić, Novalja, Otočac i Senj) i 8 općina (Brinje, Donji Lapac, Karlobag, Lovinac, Perušić, Plitvička jezera (sjedište Korenica), Udbina i Vrhovine).
Sjedište Županije je Grad Gospić.
Važnost Županije u hrvatskom prostoru i izvan njega prvenstveno je određena funkcijom geoprometnog križišta između tri vodeća polarizacijska žarišta u državi - Zagreba, Rijeke i Splita, zatim pripadnošću njezina kontinentskog područja geostrateškoj i ekološkoj jezgri Hrvatske te autohtonim gospodarskim potencijalima sadržanim u poljodjelskim površinama, šumskom i vodnom bogatstvu, te turistički vrijednim područjima (priobalje), prostorima nacionalnih parkova i parkova prirode te porječjima krških rijeka.
Posebno mjesto pripada Velebitu, najdužoj i najistaknutijoj hrvatskoj planini, koja razdvaja prostor Županije na dva pročelja: primorsko i kontinentalno. Velebit je ujedno Park prirode i svjetski rezervat biosfere unutar kojega su dva nacionalna parka (Nacionalni park „Paklenica“ i Nacionalni park „Sjeverni Velebit“). Tu je i lička gorsko-krška zavala sa orografskim obodom Plješivice i Kapele, koja, zbog svoje geološko-geomorfološke predispozicije, predstavlja najveći prirodni spremnik kvalitetne pitke vode u Hrvatskoj, te izuzetno atraktivne rijeke Gacka, Lika, Una i Korana.
Prema broju i raznovrsnosti zaštićenih prirodnih objekata i lokaliteta Županiji pripada jedno od vodećih, a po njihovu udjelu u ukupnoj površini, apsolutno vodeće mjesto među hrvatskim županijama (2.368 km2 ili 58% površine svih nacionalnih parkova i parkova prirode u Hrvatskoj). Među njima središnje mjesto imaju Nacionalni park „Plitvička jezera“, Nacionalni park „Paklenica“ i Nacionalni park „Sjeverni Velebit“ te „Park prirode Velebit“.
Prirodnu baštinu ove županije upotpunjuje bogatstvo raznolikosti drugih zaštićenih objekata prirode, kao što su novi parkovi prirode, strogi prirodni rezervati, posebni rezervati (floristički, šumske vegetacije i park šume), zaštićeni krajolici, zaštićene biljne i životinjske vrste i njihova staništa, hidrološki, geomorfološki i paleontološki spomenici prirode, spomenici parkovne arhitekture.
Položaj Županije između južnog - jadranskog i sjevernog - podunavskog područja hrvatske države daje joj posebno značenje. Prema fizionomijsko-homogenim obilježjima Županija se sastoji od dvije veće i bitno različite prostorne cjeline: kontinentske ličko - gorske i primorske podgorsko - otočne cjeline.
Grb Ličko – senjske županije je u obliku štita. U trokutastom (srcolikom) štitu na plavom polju je zlatni cvijet velebitske degenije (degenia velebitica) koji se sastoji od četiri ovalne, na vrhu blago zaoštrene latice, unutar kojih se nalaze četiri prašnika, a na stabljici se nalaze dva oštra duguljasta listića.
Zastava Županije je bijelo plave boje. Omjer širine i duljine je 1:2.U sredini zastave na sjecištu dijagonala nalazi se grb Županije. Grb je smješten na bijeloj podlozi, a rubovi štita su zlatne boje. Iznad i ispod grba preko cijele dužine zastave protežu se dvije plave trake, jednako udaljene od grba.
Župani kroz povijest
Ernest Petry
od 04. lipnja 2021. godine - (saziv 2021. - 2025.)
(«Županijski glasnik» br. 14/21)
Darko Milinović
od 25. svibnja 2017. godine – 04. lipnja 2021. godine (saziv 2017. - 2021.)
(«Županijski glasnik» br.12/17 i 14/21)
Milan Kolić
od 24. svibnja 2013. godine – 25. svibnja 2017. godine (saziv 2013. - 2017.)
(«Županijski glasnik» br.12/13 i 12/17)
Milan Jurković
od 21. lipnja 2001. godine - 09. lipnja 2005. godine (saziv 2001. - 2005.)
(«Županijski glasnik» br. 8/01 i 8/05)
od 09. lipnja 2005. godine - 25. svibnja 2009. godine (saziv 2005. – 2009.)
(«Županijski glasnik» br.8/05 i ___)
od 25. svibnja 2009. godine - 24. svibnja 2013. godine ( saziv 2009. – 2013.)
(«Županijski glasnik» br.____ i 12/13)
Ante Frković
od 14. travnja 1993. godine – 17. svibnja 1997. godine (saziv 1993. - 1997.)
(«Županijski glasnik» br. 1/93 i 4/97)
od 17. svibnja 1997. godine – 21. lipnja 2001. godine (saziv 1997.- 2001.)
(«Županijski glasnik» br. 4/97 i 8/01)