HE Kosinj 2 i Senj 2 sve izglednije
Senj/Gospić, 29. studenoga-Uz naviše dužnosnike Hrvatske elektr-privrede danas su na obilježavanju 50.-te obljetnice rada hidroelektrane Senj bili i župan Milan Kolić, zamjenik župana Sanjin Rukavina, gradonačelnik Grada Senja Darko Nekić, kao i izaslanstvo resornog Ministarstva. Prije točno 50 godina po prvi puta zavrtjeli su se rotori turbina u Senju, točnije nu Svetom Jurju, označivši tako još jedan nastavak kontinuiteta iskorištavanja snage vode u proizvodnji električne energije. Hidroelektrana Senj (HE Senj), danas je jedna od najvažnijih sastavnica hrvatskog elektroenergetskog sustava. Ukupne je snage 216 MW, pa je u 50 godina rada proizvela više od 50 milijardi kWh električne energije, odnosno tri puta više od ukupne godišnje potrošnje cijele Hrvatske. Izgradnja HE Senj, odnosno iskorištavanje vode rijeka Like i Gacke za proizvodnju električne energije planirana je još početkom 20. stoljeća, ali je konkretna realizacija prekidana Prvim i Drugim svjetskim ratom.
Važan segment u energetskom sustavu
Konačna odluka o izgradnji HE Senj instalirane snage 216 MW i s prosječnom godišnjom proizvodnjom od 1.080 GWh donijeta je 1959. godine. Službeno puštena u rad 27. studenoga 1966. godine, nakon više do sedam godina izgradnje, koja je po izvedenim tehničkim rješenjima, poput ugradnje turbina tipa „Francis“ na padu većem od 400 metara, tada je predstavljala vrhunac tehničkog dostignuća čak i u svjetskim razmjerima. Do izgradnje brane Kruščice i pribranske elektrane HE Sklope (snage 22,5 MW) koja je sinkronizirana na mrežu 12. siječnja 1970. godine, hidroelektrana Senj je radila kao protočna, a otada kao derivacijska hidroelektrana. Ova je elektrana 2014. godine zabilježena rekordna proizvodnja od 1,4 milijarde kWh. Kako bi se osigurali uvjeti za siguran i pouzdan rad HE Senj u narednim desetljećima, u tijeku je priprema aktivnosti za revitalizaciju glavnih i pomoćnih pogona agregata hidroelektrane.
Poticaj za nova vremena
HE Senj, zajedno s pripadajućom HE Sklope, akumulacijskim jezerom Kruščica, kompenzacijskim jezerom u Gusić polju i složenim derivacijskim sustavom zajedno čine Hidroenergetski sustav Senj (HES Senj), koji u prosječnoj hidrološkoj godini ostvaruje oko 20 posto proizvodnje električne energije iz HEP-ovih hidroelektrana, oko 10 posto proizvodnje iz ukupnog proizvodnog portfelja HEP-a te podmiruje oko 5 posto ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Na tome se očito neće stati.
Kroz naknade za korištenje prostora elektrana, HE Senj jedinicama lokalne samouprave (Grad Senj, Grad Otočac, Grad Gospić, Općina Perušić) u prosjeku godišnje (ovisno o ukupnoj proizvodnji) uplaćuje oko 8 milijuna kuna. Kako bi se u potpunosti iskoristio preostali hidropotencijal rijeka Like i Gacke, HEP planira realizaciju druge faze HES Senj, koji uključuje izgradnju HE Kosinj2 i HE Senj 2. O ovome se već govori dulje vrijeme, ali tek su zadnjih mjeseci učinjeni i konkretni koraci. Naime, u tijeku je izrada dokumentacije za ishođenje lokacijske dozvole za HE Kosinj i HE Senj 2, što u ovoj fazi podrazumijeva prvenstveno izradu tehničke projektne dokumentacije i Studije utjecaja zahvata na okoliš, te se početkom 2017. godine planira podnijeti zahtjev za pokretanje postupka procjenu utjecaja cijeloga zahvata na okoliš. Uz povećanje proizvodnje električne energije, realizacija druge faze HES Senj značit će još neke promjene. Na ovom milijunski vrijednom projektu bit će angažirani mnogi djelatnici, tvrtke, davatelji usluga...Na ovaj bi se način uklonila mogućnost učestalih poplava dijelova Kosinja i Kosinjskog polja, o čemu zadnjih godina učestalo svjedočimo. To ujedno znači i poboljšanje sigurnosti vodoopskrbe južnog kraka vodovodnog sustava Hrvatskog primorja, kao i poboljšanje cestovne i druge komunalne infrastrukture u ovom dijelu Hrvatske. Projekti HE Kosinj 2 i HE Senj 2 mogle bi biti presudno važne za cijelu Ličko-senjsku županiju i Hrvatsku,
HEP/M. Smolčić
