Ličko-senjski župan Petry i karlobaški načelnik Smojver primljeni u Družbu »Braća Hrvatskoga Zmaja«

Danas je u prostorijama Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« održana svečanost prijema i polaganja prisege za 9 novih redovnih članova Družbe iz cijele Hrvatske, među kojima bili ličko-senjski župan Ernest Petry i načelnik Općine Karlobag Boris Smojver.

Među novim članovima danas su prisegu dala i dva svećenika. 

Pravilnikom (Ordo draconicus) Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ propisan je postupak prijema u Družbu, a isti počinje pripravništvom koje traje od 6, ali ne duže od 12 mjeseci, nakon čega se tajnim glasovanjem članova Meštarskoga zbora (balotiranje pomoću crnih i bijelih kuglica) odlučuje tko će u Družbu biti primljen. 

Ishod glasovanja mora biti jednoglasan, a u slučaju makar i jedne crne kuglice kandidat nikada više ne može zatražiti primanje u Družbu. 

Nakon postupka zazmajenja svaki član Družbe dobija i Zmajsko ime.

Interesantno je da je broj redovnih članova Družbe ograničen i ne može ih biti više od 310, a jednako toliko može biti i prinosnika.

Članovi Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« dužni su čuvati i obnavljati hrvatsku kulturnu baštinu i oživljavati uspomene na događaje iz hrvatske prošlosti i na zaslužne Hrvate.

Družbu su u Zagrebu obnovili 16. studenoga 1905. godine Emilij Laszowski i Velimir Deželić stariji, iako se ona u stvarnosti i nije ugasila. Njezini vitezovi bili su među članovima hrvatskoga plemstva od osnutka. Družba je pravni sljednik hrvatskih vitezova zmajskoga reda Ordo equestris draconis (Red zmajskih vitezova) hrvatsko-ugarskoga kralja Žigmunda Luksemburškoga, utemeljenog 1408. godine, u kojem su tada većinu činili hrvatski plemići. Plemićki sloj hrvatskoga društva sačuvao je postojanje staroga reda te ga je prenio na obnovljenu zmajsku družbu. Osnovna zadaća družbe je kao i nekada sačuvati hrvatsku katoličku kulturu i domovinu od nevjernika i krivovjeraca. Pravila Družbe potvrđena su 1906. godine, ali su više puta mijenjana i dopunjavana. 

Temeljem Zakonske odredbe od 11. ožujka 1943. godine o osnivanju »Vitežkoga reda hrvatskog zmaja« prestalo je djelovnje Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja".

»Vitežkom redu hrvatskog zmaja« kao slijedniku Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja" zabranjen rad i djelovanje 4. ožujka 1946., a cjelokupna imovina je konfiscirana.

Zabrana djelovanja i dugogodišnji prekid rada nisu mogli iskorijeniti Družbu. Kada je uspostavljena Republika Hrvatska, Družba je obnovljena u Zagrebu 23. lipnja 1990., a svečano ponovo uspostavljena 16. studenog 1990. Sjedište Družbe ponovno se nalazi u Zagrebu u Kuli nad Kamenitim vratima.

Rad Družbe vodi Meštarski zbor koji se prema sadašnjim pravilima sastoji od Velikog meštra i 10 meštara, koji se biraju od redovnih članova Družbe na mandat u trajanju od 5 godina. U svojim je redovima Družba kroz povijest imala velik broj istaknutih imena hrvatske kulture i javnoga života; osoba povezanih s državnom i lokalnom upravom, sudaca, odvjetnika, gospodarstvenika, svećenika itd.

Geslo Družbe je Pro aris et focis, Deo propitio!