Obilježena 90. obljetnica Velebitskog ustanka

U Brušanima se prije 90 godina dogodio Velebitski ustanak. Bio je to prvi oružani sukob između hrvatskih domoljuba i žandarmerije Kraljevine Jugoslavije. Tada je 1932. šačica ustanika napala žandarmerijsku postaju u Brušanima nadomak Gospića. Zbog malobrojnosti ustanika, osim psihološkog odjeka i snažne političke poruke znatnijih rezultata toga ustanka nije bilo. U mnogim medijima u tadašnjoj Europi ovaj napad bio je odlučno podržan kao iskaz htijenja jednog od naroda Kraljevine Jugoslavije za slobodom i okončanjem tortura od strane dvora u Beogradu.

U sjetu na sve žrtve koje su svoje živote položile za Hrvatsku državu danas je ispred spomen ploče Velebitskom ustanku vijenac položilo i zapalilo svijeće izaslanstvo Ministarstva hrvatskih branitelja predvođeno Markom Ratkovićem , izaslanstvo Ličko-senjske županije predvođeno županom Ernestom Petryjem i zamjenicom župana Jasnom Orešković Brkljačić, izaslanstvo Grada Gospića predvođeno gradonačelnikom Karlom Starčevićem, te mnogobrojnih udruga proisteklih iz Domovinskog rata kao i gradska organizacija HDZ-a Gospića, na čiju inicijativu je 1998. godine i podignuta spomen ploču.

Župan ličko-senjski Ernest Petry istaknuo je povijesnu važnost ovog događaja.

-Ovo je bio prvi slučaj pobune hrvatskog naroda protiv tadašnjeg jednoumlja. Velebitski, Lički ili Brušanski ustanak nesumnjivo je vrlo važan događaj iz hrvatske povijesti koji je znanstvenim istraživanjima označen kao prvi slučaj nacionalnog osvještenja, početak dugogodišnje borbe za hrvatsku slobodu. Bila je to prva pobuna protiv beogradske političke represije. Nakon toga su se povijesna kretanja mimoilazila pa o ovom događaju nije bilo uputno govoriti do 1990. godine.

U ono vrijeme su žandari po Lici i Hrvatskoj premlaćivali i ubijali brojne civile, a fizički osakatili više od 250 ljudi. Tada su ubijani i seljaci, a takav teror nije zabilježen nigdje u Europi. Pošaljimo i danas poruku Hrvatskoj iz ovog ponosnog ličkog mjesta. Poruku o veličini, hrabrosti i nepokolebljivosti hrvatskog čovjeka kao zalogu vječnoga svjetla naše budućnosti, zaključio je govor župan Petry riječima predsjednika dr. Franje Tuđmana iz 1995. godine po kojem je Velebitski ustanak bio težnja ličkih Hrvata za slobodom koja nema negativno fašističko značenje.

Skup je pozdravio Marko Ratković, izaslanik ministra branitelja, inače rođeni Brušanac.

-Velebitski ustanak trebamo promatrati u širem kontekstu jer je to uistinu povijesni događaj. Niti jednu nevinu hrvatsku žrtvu ne smijemo zaboraviti. Pametni ljudi kažu da čovjek umire dva puta. Prvi puta kad fizički umre, a drugi puta kada ga svi zaborave. Prošlo je 90 godina od ovog događaja čije žrtve nismo i nećemo zaboraviti, rekao je Marko Ratković.

Komemoracija je održana i na grobu ustanika Stjepana Devčića u zaseoku Krč na Velebitu, prve žrtve ovoga događaja. Tijekom komemoracija riječi molitve predvodio je brušanski župnik vlč. Herbert Berisha.