Tribina Svehrvatski grob i Hrvatski križni put
Gospić, 8. svibnja-Nastavljen je serijal tribina u organizaciji Gospićko-senjske biskupije. U prostorijama biskupijskog Karitsa mons. dr. Mile Bogović, biskup u miru, održao tribina na tmu mu: Svehrvatski grob i Hrvatski križni put. Mons. Bogović je pri tome istaknuo da je dolično pokapanje pokojnika uvijek bila, ne samo kršćanska nego i civilizacijska obveza.
-Pred hrvatskim društvom nalazi se ta obveza prema brojnim žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća koji takav ukop nisu imali i njihovi posmrtni ostaci nalaze se zatrpani u raznim jarcima, jamama, rovovima, rudnicima i sl. S time u vezi sve više se nameće pitanje kamo s ostacima neidentificiranih žrtava toga vremena. Dok se to ne riješi, ne može se ni krenuti u iskapanja u velikim masovnim grobištima, naglasio je dr. Mile Bogović koji je predložio da se na Krbavskom polju, podno Crkve hrvatskih mučenika, izgradi Svehrvatski grob. Iz aktualne Vlade pokazali su zanimanje za taj prijedlog, a već otprije ga je podržala Komisija za hrvatski martirologij. Svoju podršku ovoj ideji dalo je u dva navrata i Hrvatskom žrtvoslovno društvo. Ive Vukić je već napravio prijedlog kako bi taj grob izgledao, a općinske vlasti u Udbini za to imaju prostor na raspolaganju.
Dr. Bogović je iznio prijedlog da se paralelno radi na Hrvatskom križnom putu na kojem bi bile tri ključne postaje: Bleiburg
(Isusa osuđuju na smrt), Vukovar (Isus pada pod križem) i Krbavsko polje (Isusa polažu u grob). Ta tri lokaliteta nalaze već se i na oltarnom reljefu u Crkvi hrvatskih mučenika na Udbini. Pored toga svaka biskupija u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini imala bi svoju postaju za godišnje okupljanje. Na pitanje što s grobištima stradalih partizana i pravoslavaca, Bogović je rekao da svi u Hrvatskoj, pa i oni koji su se borili protiv nje, imaju pravo na grob i obilježje na njemu. Dodao je da se grobove u kojima su žrtve ustaša, njemačke i talijanske vojske moglo slobodno uređivati nakon 1945. i za pretpostaviti je da su ta grobišta uređena po željama vlasti i rodbine. Tu je problem što se gotovo redovito u tim slučajevima nije išlo na pojedinačnu ekshumaciju i pokapanje. U mnogo slučajeva to je rađeno planski da se može kasnije bez ograničenja umnažati broj žrtava. To se posebno odnosi na logore Jasenovac i Jadovno. Otuda i onaj otpor nastojanjima da se istraži istina o takvim grobištima (logorima) i da se svaki takav korak proglašava nedopustivom revizijom povijesti; nikakvi dokazi ne bi smjeli postaviti u pitanje zaključke koji su doneseni bez dokaza. Na ovoj tribini je bio nazočan biskup ordinarij mons. Zdenko Križić, gospićki kler i brojni vjernici.
M. S.
