U Saboru raspravljen nacrt Plana gospodarenja otpadom
Zagreb, Gospić, 5. prosinca- U sklopu javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u Saboru je u održana tematska sjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode na kojoj su ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović i načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom u ministarstvu Sanja Radović Josić predstavili nacrt Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020. godine.
Ovaj strateški važan dokument su uz članove Odbora, na tematskoj sjednici raspravljali predstavnici Ministarstava graditeljstva i prostornog uređenja, gospodarstva, poduzetništva i obrta, zdravstva, poljoprivrede, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, kao i Javnih poduzeća i ustanova: Hrvatskih voda, Hrvatske gospodarske komore, Udruge gradova i Udruge općina u RH, Hrvatske zajednice županija, Grada Zagreba, udruga Potrošač, Zelena akcija te mreže udruga Zero Waste Hrvatska.
Novi Plan temelji se na kružnom gospodarstvu koje će omogućiti snažniji razvoj industrije recikliranja i generiranja novih „zelenih“ radnih mjesta, a naglasak je stavljen na poštivanje hijerarhije gospodarenja otpadom, pri čemu su u prvom planu sprječavanje nastanka otpada, njegova ponovna uporaba, recikliranje i kompostiranje. U središtu novog sustava gospodarenja otpadom su reciklažni centri sa sortirnicama i kompostištima u kojima bi se odvojeno prikupljeni otpad pripremio za recikliranje. U postupku prijelaza na kružno gospodarstvo, za što se projekti financiraju iz europskih fondova, poduzetništvo bi trebalo preuzeti glavnu ulogu.
Mjere iz novoga Plana među ostalim predviđaju poticanje odvojenog sakupljanja papira i kartona, metala, stakla i plastike koji su do sada bili osnovni sastojci miješanog komunalnog otpada, tj. sakupljanje na kućnom pragu, zatim uvođenje stimulativnih mjera pri naplati javne usluge prikupljanja komunalnog otpada prema sastavu i količini, uvođenje naknade za odlaganje komunalnog otpada, poticanje kućnog i komunalnog kompostiranja, izgradnju sortirnica otpada, informatičku potporu praćenja tokova u realnom vremenu te niz edukativno-informativnih mjera.
Očekuje se da će novim pristupom europskih politika otpad postaje sredstvo očuvanja resursa i zaštite okoliša. Cilj novoga pristupa gospodarenja otpadom je podizanje svijesti Europljana o potrebi recikliranja otpada, uz visoku razinu učinkovitosti resursa. Do 2020. godine bi prema Direktivi EU-a 2008/98 stupanj odvajanja za reciklabilne tvari trebao premašiti 50 posto, dok bi stupanj odvajanja za građevinski otpad trebao biti veći od 70 posto. Europska komisija je u prosincu 2015. novim paketom o kružnom gospodarstvu postavila još ambicioznije planove: stupanj odvajanja za reciklabilne tvari veći od 65 posto te stupanj odvajanja za ambalažni otpad veći od 75 posto do 2030. godine. Prijedlozima izmjena europskih direktiva o otpadu, ambalaži i ambalažnom otpadu te odlagalištima otpada predviđene su daljnje mjere recikliranja i odlaganja otpada do 2025. i 2030. Težište rasprave sudionika tematske sjednice stavljen je na Centre za gospodarenje otpadom, kratak rok za provedbu plana obustave odlaganja otpada na neusklađenim odlagalištima do 2018., problem ilegalnih odlagališta te kratke rokove za pripremu projektne dokumentacije za povlačenje sredstava iz europskih fondova.
Ministar Dobrović je istaknuo kako Plan odražava potrebu tranzicije sustava za gospodarenje otpadom u skladu s europskim politikama s naglaskom na kružno gospodarstvo, pri čemu odgovornost imaju jedinice lokalne samouprave te najavio kako će Centri za gospodarenje otpadom biti dimenzionirani sukladno studijama izvodljivosti za svaki centar, pri čemu će se u obzir morati uzeti koncept zacrtan Planom i poštivati hijerarhija gospodarenja otpadom.
Predstavnici Hrvatske zajednice županija i Grupacije centara za gospodarenje otpadom pri Hrvatskoj gospodarskoj komori smatraju kako centri, iako u nezavidnoj situaciji zbog predviđenih rokova, nisu u suprotnosti s kružnim gospodarstvom te kako je potrebno u obzir uzeti dugogodišnji angažman i značajna financijska sredstva uložena u pripremu projekata, prostorno-planske dokumentacije, rješavanje imovinskopravnih pitanja i studija utjecaja na okoliš.
M. Smolčić
